satkah te noćas od sitne usamljenostidadoh ti ime i prekrih te bojomu tebe odjenuh svu drskost mladostii sjenu ti dadoh, i nazvah te svojomni časak stvarnosti u tvom postojanjuni jedna požuda spuštena uz tijeloničeg što misao tjera nedostajanjuni dašak smrtnosti, ni sjećanje bijelotobom sagradih sve moje ludostineuhvatnu čežnju i dalekost srećesakrih postojanje od svijeta vanjskostii jedan život nekuda kreće

-Adis Ahmethodžić

Select a background
Awesome background image
Awesome background image
Awesome background image
Awesome background image
Awesome background image

More quotes by Adis Ahmethodžić